Pređi na glavni sadržaj
Novi Kvadrat Beta

Davor Macura i Green Line na zemljištu IMT-a: Šta se zna o projektu i vlasniku?

Novi Kvadrat Editorial9 min čitanja18
alta banka logo prekko zgrade

Davor Macura i Green Line na zemljištu IMT-a: Šta se zna o projektu i vlasniku

Green Line je planirani stambeno-poslovni kompleks na Novom Beogradu, na zemljištu nekadašnje Industrije motora i traktora (IMT). Investitor je firma ABL Solvent, a prema Agenciji za privredne registre(APR) njen jedini vlasnik je Davor Macura. Macura je i vlasnik Alta grupe, kojoj je pripadala Alta banka.

Ove nedelje se Macurino ime našlo u naslovima iz drugog razloga. Narodna banka Srbije oduzela je Alti dozvolu za rad, a Macura je 4. novembra 2026. dobio pritvor do 30 dana zbog sumnje na zloupotrebu položaja. O tome pišemo u posebnom tekstu, Alta banka: Šta se desilo u poslednjih pet dana.

Pitanje koje kupci i ostali učesnici na tržištu postavljaju je jednostavno: Green Line je jedan od najvećih planiranih kompleksa u Beogradu, pa šta se sa njim dešava? Odgovor je delimično poznat. Iz javnih izvora postoji dobra slika o planu i o tome kako je zemljište stečeno.

Svi podaci su iz medija i javnih planskih dokumenata koje oni prenose. Tvrdnje o niskim cenama i gubitku za grad su procene organizacija i novinara, ne odluke suda ili nadležnih organa.

1. Šta je planirano na lokaciji

Plan detaljne regulacije (PDR) obuhvata oko 36 hektara u drugoj fazi područja bivšeg IMT-a, između ulica Jurija Gagarina i Zemunske (danas Egipatske). Prema Danasu, koji se poziva na portale eKapija i Gradnja.rs, plan predviđa:

Element

Planirano

Površina plana

oko 36 ha, šest blokova

Stanovi

oko 5.000 stanova za oko 13.500 stanovnika

Stambena bruto površina

oko 587.000 m²

Poslovni sadržaji

oko 45.000 m²

Visine

zgrade do 64 m na obodu i do 32 m u unutrašnjosti blokova

Tornjevi

četiri tornja, glavni poslovni do 160 m u bloku 4, tri manja od 112 do 120 m u bloku 3

Zelenilo i javne službe

zeleni koridor dug oko 800 m između Egipatske i Jurija Gagarina; dva obdaništa (do 270 korisnika), osnovna škola za 1.200 učenika u bloku 3

Jedna napomena o brojkama. Izvori daju različite površine: 33 ha, 35 ha i 36 ha. Razlika je verovatno posledica toga što se jedan broj odnosi na zemljište u vlasništvu, a drugi na obuhvat plana. Za ovaj tekst, kada pominjemo zemljište koje je stekao Macura, navodimo 35 ha jer ga tako navodi Centar za lokalnu samoupravu (CLS), a za obuhvat plana 36 ha.

Javni uvid u nacrt plana trajao je od 3. juna do 3. jula 2024, a javna sednica Komisije za planove Skupštine grada bila je zakazana za 25. jul 2024 (Vreme).

Ishod javne sednice i zatvorenog sastanka Komisije za planove bio je prihvatanje i usvajanje Nacrta plana detaljne regulacije, čime je projekat stambeno-poslovnog kompleksa Green Line na prostoru bivše fabrike IMT na Novom Beogradu zvanično odobren za dalju realizaciju.

2. Kako je zemljište stečeno: hronologija

Priča ima nekoliko koraka, a svaki je predmet kritike pojedinih organizacija.

2020. godina
Kompanija ABL Solvent poslovala je kao mikro preduzeće bez zaposlenih i bez ostvarenih poslovnih prihoda. Prema zvaničnim finansijskim izveštajima koje je analizirao portal VOICE, firma je zabeležila gubitak od 14,4 miliona dinara. Ukupne prihode u toj godini činile su isključivo državne subvencije i premije u iznosu od oko 182.000 dinara.

April 2021. godina (Transakcija od 51 milion evra)
ABL Solvent je od Agencije za osiguranje depozita, koja je vodila stečajni postupak Beobanke, za 51 milion evra otkupio paket potraživanja, u kojem se nalazilo i ključno hipotekarno potraživanje prema IMT-u. Iako su mediji inicijalno navodili različite formulacije (kupovina preostale imovine naspram otkupa duga), suština je pravno ista: ovim korakom firma nije odmah kupila zemljište, već je uplatila 51 milion evra državi kako bi postala glavni hipotekarni poverilac nad fabrikom IMT. Procene istraživačkih medija ukazuju da je ukupna imovina koja je stajala iza ovog paketa potraživanja bila višestruko veća.

Novembar 2021. godina (Kupovina IMT-a za 70,5 miliona evra)
Na javnoj licitaciji Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, ABL Solvent je kao jedini ponuđač kupio celokupnu imovinu IMT-a za 70,5 miliona evra. Ovu kupovinu je u potpunosti finansirao kratkoročni zajam AIK banke. Dug prema banci vraćen je u roku od mesec dana jer je ABL Solvent – kao većinski poverilac koji je držao hipoteku kupljenu u aprilu – imao zakonsko pravo da povuče oko 75% novca od prodaje (preko 53 miliona evra) nazad na račun svoje firme, dok je državi ostao minimalan deo.

Kraj 2021. godine (Finansijski skok na 5,3 milijarde dinara)
Nakon uspešno zatvorenog kruga transakcija i preuzimanja 35 hektara atraktivnog novobeogradskog zemljišta, ABL Solvent je u svojim knjigama evidentirao realnu tržišnu vrednost stečene imovine. Zbog ove računovodstvene razlike između plaćene cene i stvarne vrednosti zemljišta, firma je za 2021. godinu prijavila čistu dobit od fantastičnih 5,3 milijarde dinara, čime je formalno opravdala prelazak iz statusa gubitaša u status jednog od najvećih investitora u zemlji.

Zemljište: pravo korišćenja i pravo svojine. Direktor CLS-a Nikola Jovanović tvrdi da je kupac stekao samo pravo korišćenja zemljišta, ali da je ono upisano kao pravo svojine bez dodatne naknade. Po njegovoj proceni, hektar građevinskog zemljišta na Novom Beogradu vredi najmanje 10 miliona evra, pa je gubitak za budžet grada najmanje 260 miliona evra (Vreme).

Ovo je važan pravni detalj, pa ga objašnjavamo. Pravo korišćenja je slabije od prava svojine: zemljište se ne može slobodno prodavati i opterećivati, a vlasnik je država ili grad. Zakon o planiranju i izgradnji je izmenjen tako da za konverziju prava korišćenja u pravo svojine više nije obavezna puna tržišna naknada. Savet za borbu protiv korupcije ocenio je taj zakon kao koruptivan i suprotan javnom interesu, prema CLS-u (Vreme).

3. Šta CLS traži sada

Vreme je 2. novembra 2026. objavilo da je CLS zatražio od Tužilaštva za organizovani kriminal i drugih nadležnih organa da ispitaju kako je Macura stekao vlasništvo nad zemljištem. CLS procenjuje tržišnu vrednost od oko 480 miliona evra za 35 ha. Navodi da su i otkup hipotekarnih potraživanja Beobanke prema IMT-u, i otkup imovine IMT-a, obavljeni po „neuobičajeno niskim cenama“.

CLS traži i da se utvrdi da li je Macura sarađivao sa autorima izmena zakona koje su omogućile drugačiji režim konverzije. Predlaže da se zemljište vrati gradu Beogradu, što bi, kako tvrde, moglo da finansira oporavak gradskih finansija.

Zvanična istraga JTOK-a u ovom trenutku je primarno fokusirana na finansijske malverzacije unutar Alta banke, ali je tužilaštvo formalno primilo zahteve da u postupak uvrsti i kompletnu hronologiju preuzimanja imovine IMT-a. Davor Macura je pred tužiocem u celosti negirao izvršenje krivičnih dela koja mu se stavljaju na teret.

4. Ko je investitor

Vreme prenosi da je Macura, koji ima 44 godine, karijeru počeo 2008. kao vlasnik menjačnice u Zemunu, a zatim postao predsednik Udruženja menjača Srbije i osnovao ALTA Gold, firmu za trgovinu zlatom (Vreme). Alta pay je 2019. postala većinski vlasnik Jubmes banke, koja je kasnije dobila ime Alta banka.

Banka je, prema portalu Danas, rasla brzo: imovina je porasla oko 3,5 puta u poslednjim godinama, a na kraju 2025. iznosila je 1,65 milijardi evra.

U oktobru 2026. Macura je pokušavao da proširi poslovanje. Fortenova je 13. oktobra objavila prodaju lanca Idea i povezanih firmi kompaniji Alta retail (Danas). Istovremeno je, prema FT-u, na aerodromu u Crnoj Gori sprečen da napusti zemlju, a banka je 14. oktobra tvrdila da mu razlog nije saopšten (N1).

5. Šta se promenilo ove nedelje

Dana 31. oktobra Narodna banka Srbije oduzela je Alti dozvolu, 2. novembra Macura je uhapšen, a 4. novembra mu je određen pritvor do 30 dana. JTOK ga sumnjiči da je iz trezora banke izneo oko 45 milijardi dinara. On to negira (N1).

Ono što pravi dodatne komplikacije je imovina. Ako se pokrene postupak, stečaj ili oduzimanje imovine, nije isključeno da bi to dotaklo i firme koje poseduju zemljište. U izvorima koje smo pregledali to nigde ne piše. Ne postoji javni podatak da je ABL Solvent pod bilo kakvom merom, niti da je projekat Green Line zaustavljen.

6. Stanovi u prodaji: nema potvrđenih podataka

Da li su stanovi u Green Lineu prodati, ne možemo da kažemo. U izvorima koje smo pregledali (eKapija, Vreme, Danas, N1) nema nijednog podatka o ponudi stanova, prodatim stanovima ni o kupcima. Ne nalazimo ni potvrdu da je gradnja počela ili da postoji građevinska dozvola. Svi izvori opisuju projekat u fazi planiranja.

To ne znači da prodaje nije bilo: izvori su delom iz 2024. i 2025, a investitor je mogao da prodaje preko sopstvenih kanala. Zato je ovo ono što se može javno proveriti:

  • Građevinska dozvola: pretraga ABL Solventa u CEOP-u (nije dalo rezultate).

  • Ponuda stanova: sajt investitora i oglasi.

  • Ugovori o kupovini: ako ih ima, upisani su kod javnog beležnika, a ne u medijima.

Šta se dešava sa kupcima, ako ih ima, nije poznato. Krivični postupak se vodi protiv vlasnika zbog poslovanja Alta banke, a ne zbog ABL Solventa ili projekta. Ugovor bi bio sa ABL Solventom, a ne sa bankom, i zavisio bi od toga šta se desi sa tom firmom i zemljištem. Ako ste kupac ili razmišljate o kupovini, pogledajte listu ispod.

7. Šta ovo znači za kupce

Prema onome što smo našli, Green Line je trenutno plan, a ne projekat sa stanovima u prodaji. Ako stanovi još ne postoje, nema šta da se kupi, a svaka ponuda iz „predprodaje“ zahteva dodatan oprez.

Ako vam neko ipak nudi stan u ovom kompleksu, prođite kroz sledeće provere. Detaljniji vodiči su kako proveriti vlasnika nepokretnosti i terete i kako prepoznati bezbednu gradnju.

Kontrolna lista

  • Proverite građevinsku dozvolu. Zatražite broj dozvole i pogledajte je u Centralnoj evidenciji objedinjene procedure(CEOP). Bez dozvole nema legalne gradnje.

  • Proverite vlasnika zemljišta u katastru. Pogledajte List nepokretnosti u eKatastru Republičkog geodetskog zavoda (RGZ): ko je upisan, i da li postoje tereti ili beleške o sporu.

  • Pitajte za pravni osnov. Pitajte da li je zemljište upisano kao pravo svojine i da li je ta promena predmet nekog postupka.

  • Proverite investitora u APR-u. Agencija za privredne registre pokazuje ko je vlasnik firme i da li je u stečaju ili likvidaciji.

  • Ne uplaćujte kaparu ili avans pre nego što pročitate ugovor. Ako se uplata vodi preko banke, proverite osiguranje depozita.

  • Pratite zvanične izvore. Službeni list grada Beograda i saopštenja nadležnih organa pouzdaniji su od naslova.

Zaključak

Green Line na zemljištu IMT-a je planski dokument i jedno od najvećih zemljišta u gradu, čije sticanje kritikuju organizacije civilnog društva. Investitor je firma čiji je vlasnik trenutno u pritvoru zbog posebnog slučaja. Za sada nema podataka koji bi potvrdili da je projekat zaustavljen, i nema podataka koji bi potvrdili da nastavlja kao do sada.

Za kupce je pouka praktična i važi za svaki projekat: proveriti ko je vlasnik zemljišta, ima li dozvolu i šta piše u ugovoru, a ne ono što piše u prezentaciji. Novi Kvadrat će dopunjavati ovaj tekst kada se pojave novi podaci iz zvaničnih izvora.

Napomena: sve brojke su iz medija na dan 4. novembra 2026 i nisu proverene u izvornim dokumentima. Procene vrednosti zemljišta (480 miliona evra, 260 miliona evra gubitka) potiču od CLS-a, a ne od nadležnog organa. Macura negira navode iz krivične prijave u slučaju Alta banke.

Tražite novogradnju sa proverljivom dokumentacijom? Pogledajte stanove na Novom Kvadratu →

Podeli

Više od Novi Kvadrat Editorial

Kupovina stana u blizini infrastrukture: Prilika ili zamka?

Kupovina stana u blizini infrastrukture: Prilika ili zamka?

Ulaganje u nekretnine u zonama gde se planiraju ili grade novi auto-putevi, mostovi i šinski sistemi nosi potencijal za brz kapitalni dobitak. Međutim, kupovina stana u blizini infrastrukture predstavlja mač sa dve oštrice. Dok idealna pozicija donosi drastičan skok cene i visoku potražnju za izdavanjem, pogrešan izbor lokacije može vas osuditi na konstantnu buku i gubitak tržišne vrednosti. Otkrivamo kako napraviti jasnu razliku između vrhunske investicione prilike i skupe urbanističke zamke.

4 min

Povezani članci

Kupovina stana u blizini infrastrukture: Prilika ili zamka?

Kupovina stana u blizini infrastrukture: Prilika ili zamka?

Ulaganje u nekretnine u zonama gde se planiraju ili grade novi auto-putevi, mostovi i šinski sistemi nosi potencijal za brz kapitalni dobitak. Međutim, kupovina stana u blizini infrastrukture predstavlja mač sa dve oštrice. Dok idealna pozicija donosi drastičan skok cene i visoku potražnju za izdavanjem, pogrešan izbor lokacije može vas osuditi na konstantnu buku i gubitak tržišne vrednosti. Otkrivamo kako napraviti jasnu razliku između vrhunske investicione prilike i skupe urbanističke zamke.

4 min