Pređi na glavni sadržaj
Novi Kvadrat

Vodič kroz grad

Kragujevac

Kragujevac je najveći grad Šumadije i nekadašnja prestonica Kneževine Srbije, danas kompaktan univerzitetski i industrijski centar sa 171.186 stanovnika. Nudi sadržaje velikog grada u merilu malog, uz mnogo zelenila i stanovništvo koje stari.

Zvanično €/m²
1.383 €/m²
Novogradnja
8
Znamenitosti
12
Opštine
5
Preskoči mapu
Mesta u bliziniPrikažite svakodnevne sadržaje sa OpenStreetMap-a na mapi.
Učitavanje mape…

Pregled

Kragujevac leži u brdima Šumadije, u srcu centralne Srbije, na Lepenici. Po popisu iz 2022. ima 171.186 stanovnika i ostaje upravno, privredno i univerzitetsko središte regiona.

Stari Grad, Centar, Pivara, Aerodrom i Erdoglija imena su gradskih delova, a ne posebnih upravnih jedinica, i u svakodnevnom životu grad se doživljava kao jedna celina: gusto jezgro iz devetnaestog veka, prstenovi stambenih blokova oko njega i veliki Zastavin kompleks koji ne leži na obodu, nego neposredno jugozapadno od centra. Dovoljno je veliki da ima sopstveni univerzitet, bolnicu i pozorište, a dovoljno mali da se brzo upozna.

Istorija

Značaj Kragujevca počinje 1818. godine, kada ga je knez Miloš Obrenović učinio prestonicom Kneževine Srbije. U naredne dve decenije ovde su nastale prve ustanove mlade države: prva gimnazija u zemlji 1833, Knjaževsko-srpski teatar 1835. i Sretenjski ustav, proglašen iste godine.

Prestonica se 1841. seli u Beograd, a Kragujevac se preusmerava na vojni arsenal osnovan pedesetih godina 19. veka, iz kojeg je izrasla Zastava i učinila grad centrom srpske automobilske industrije. Oktobra 1941. nemačke snage su ovde streljale veliki broj civila; to mesto je danas Spomen-park Šumarice. Decenije posle 2000. donele su bolno restrukturiranje industrije i delimičan oporavak.

Po čemu je posebno

Iskreno pitanje glasi šta se dobija time što se ne živi u Beogradu. Ima univerzitet, bolnice, sudove i pozorište, a 23,9% stanovnika ima visoko obrazovanje — sloj koji te ustanove i drži. Zdravstvena mreža je relativno gusta, 0,57 punktova na 1.000 stanovnika, a ugostiteljstva ima 1,08 objekata na 1.000.

Odgovara porodicama, zaposlenima u zdravstvu, prosveti, upravi i industriji, kao i svima koji žele gradski život bez svakodnevnog putovanja na posao. Manje odgovara onima kojima treba duboko i raznovrsno tržište rada, česta međunarodna putovanja ili kulturna ponuda Beograda. Prosečna starost od 43,5 godine takođe opisuje grad koji stari, a ne grad koji se puni doseljenicima.

Život ovde

Svakodnevica se rešava u kraju, a ne u centru: 122 supermarketa, 67 apoteka i 35 škola raspoređeni su po gradskim delovima, uz 11 vrtića i pet visokoškolskih lokacija. Izlazak na kafu i ručak stvarni je deo rutine — 185 restorana i kafića za grad ove veličine — i najveći deo njih je u pešačkoj zoni i oko starog jezgra.

Zelenila ima neuobičajeno mnogo: evidentirano je 77 parkova, od Velikog parka u centru do šumovitih Šumarica na severnoj ivici, koje su istovremeno memorijal i glavno mesto za šetnju i trčanje. Sa 175 sportskih objekata i 23 ustanove kulture, grad je aktivniji nego što bi se po broju stanovnika očekivalo.

Saobraćaj

Kragujevac je grad automobila sa pešačkom sredinom. Staro jezgro, glavna pešačka ulica i većina javnih ustanova blizu su jedno drugom, pa adresa u centru zaista smanjuje potrebu za vožnjom. Dalje od toga, gradski autobusi su jedini vid javnog prevoza; nema ni tramvaja ni trolejbusa.

Najvažnija veza je put ka istoku, do auto-puta A1 (E75) kod Batočine, čime su Beograd i Niš na udobnoj vožnji, dok putevi ka zapadu vode prema Kraljevu i Ibarskoj dolini. Železnica ide sporednom prugom preko Lapova i sekundarna je u odnosu na međugradske autobuse, kojih ima često i na sve strane. Najbliži međunarodni aerodrom je beogradski; gradski deo Aerodrom ime nosi po nekadašnjem, a ne po aktivnom aerodromu.

Znamenitosti

Područje u brojkama

Kompletna statistika
Zvanična cena po m² (RZS)
1.383 €/m²januar 2024.
Prosečna neto zarada
995 €april 2026.
Stanovništvo (popis 2022)
171.186januar 2022.
Građevinske dozvole (godina)
704januar 2025.

Opštine

  • Aerodrom

    Aerodrom je stambeni deo Kragujevca, najvećeg grada Šumadije. Mesto za život, a ne za razgledanje: obično stanovanje na kratkoj razdaljini…

  • Centar

    Istorijsko i upravno jezgro Kragujevca — zbijeno, pešačko, sa koncentracijom institucija, kulture i starijeg stambenog fonda.

  • Erdoglija

    Naseljen stambeni deo Kragujevca, blizu centra, uglavnom izgrađen u industrijskim decenijama druge polovine 20. veka. Praktičan, bez…

  • Pivara

    Gradska opština Kragujevca, nazvana po pivari. Blizu centra, mešovita po nameni — stanovanje i privreda zajedno — i takva da se procenjuje…

  • Stari Grad

    Stari deo Kragujevca: najstariji sloj grada, okupljen oko dvorskog jezgra kneza Miloša, mirniji i niži od poslovnog centra na koji se…

Nekretnine u ovom području